Vitalne hranjive tvari - mikronutrijenti
Naziv mikronutrijenti proizlazi iz činjenice da su potrebni u relativno malenim količinama u usporedbi sa makronutrijentima - ugljikohidratima, mastima, bjelančevinama i vodom.
Vjerojatno ste se već odmalena upoznali sa činjenicom kako je unošenje vitamina i minerala jako bitno za naš organizam, a samim time i zdravlje. Roditelji su vam to govorili na način da jedete puno voća i povrća, na što je velik dio vas slagao namrgođen izraz lica. Tada smo još bili mali i nismo bili svjesni činjenice koliko sami sebi i našem zdravlju štetimo ne konzumirajući dovoljnu količinu vitamina. Danas smo malo stariji i nadajmo se pametniji, pa znamo bolje procijeniti koliko je bitno da jedna do tri voćke čini sastavni dio našeg dana i koliko je bitno u prehranu uključiti namirnice koje su bogate vlaknima i koje će pojačati naš imunitet do te mjere da se nećemo morati često boriti sa prehladama i drugim bolestima.
Naziv mikronutrijenti proizlazi iz činjenice da su potrebni u relativno malenim količinama u usporedbi sa makronutrijentima - ugljikohidratima, mastima, bjelančevinama i vodom. Mikronutrijenti su zapravo vitamini i minerali koje moramo unositi u svoj organizam, a ljudskom je tijelu potrebno njih 35. Tijekom vremena stručnjaci su odredili u kojim se količinama te tvari trebaju unositi u organizam, a najpoznatija takva mjera zasigurno je RDA-preporučena dnevna količina koja je vidljiva na većini ambalaža prehrambenih proizvoda.
Prilikom unosa mikronutrijenata važno je znati razliku između vitamina koji se tope u mastima, kao što je slučaj s A, D, E i K viatminima, od onih koji se tope u vodi kao što su vitamini B, C, biotin, folna kiselina, niacin, pantotenska kiselina, riboflavin i tiamin. Vitamini koji se tope u vodi puno su manje opasni od onih koji se tope u masti, jer oni se mogu nataložiti u tkivima, dok se višak topivih u vodi može izlučiti urinom.
Svaki od tih vitamina bitan je za određenu funkciju u našem organizmu te njihov nedostatak može uzrokovati ozbiljne probleme. S druge strane treba imati na umu kako njihova pretjerana količina također može biti opasna, zato treba pripaziti kada se konzumiraju vitaminske tablete.
Kad pričamo o vitaminima i njihovom unošenju, treba istaknuti kako neki od tih vitamina sadrže i potrebne antioksidanse koji nam pomažu da poboljšamo svoj imunitet, te spriječimo nastanak nekih bolesti, pa čak i rak. Antioksidanse možemo unijeti u tijelo kroz hranu bogatu vitaminima C, E i β-karotenom, te selenom. Osim raka, vitamini imaju značajnu ulogu u prevenciji nastanka mnogih bolesti kao što srčano-žilne bolesti, dijabetes, infektivne bolesti, bolesti metabolizma i mnoge druge.
Vitamini su nevidljivi, bez okusa i bez mirisa, ali za naš organizam su važni poput zraka. Oni nam služe za poboljšanje imuniteta, jačanje kostiju i zglobova, za bolje iskorištavanje energije, reguliranje metabolizma, reguliranje masnoća i šećera u krvi, za pravilno funkcioniranje živčanog, dišnog, probavnog, srčano-žilnog i ostalih životno važnih sustava ljudskog organizma. Osim u prevenciji, oni pomažu i u liječenju svih nabrojenih bolesti kad su one već prisutne. Minerali su također važni za normalan rad ljudskog organizma, a on ih ne može sam sintetizirati, nego ih treba unositi hranom, kao i vitamine. Tako je, primjerice, kalcij važan za zdravlje kostiju i zuba te funkciju živčanog i krvožilnog sustava. Cink ima značajnu ulogu u razvoju mišića, imuniteta, održanja cjelovitosti stanica, sintezi DNK i bjelančevina i inzulina, zacjeljivanju rana, odstranjivanju toksičnih tvari iz organizma (teških metala i slično).
Mnogi drugi mikronutrijenti imaju iznimnu važnost za održanje zdravlja. Primjerice, alfalinolenska kiselina (ima je u lanu, soji i orasima) djeluje protuupalno, snižava razinu kolesterola u krvi, pridonosi zaštiti od raka dojke i poboljšava imunitet. Likopen (ima ga u rajčici, lubenici, crvenom grejpu) je važan antioksidans koji smanjuje opasnost od pojave raka prostate te srčano-žilnih bolesti.
Čovjeku današnjice je vrlo teško (skoro nemoguće) u potpunosti podmiriti svoje potrebe za vitaminima, mineralima i ostalim mikronutrijentima iz svakodnevne prehrane:
- zbog odabira neodgovarajućih namirnica, nedostatnih za pravilnu opskrbu mikronutrijentima,
- zbog gubitka mikronutrijenata kuhanjem, konzerviranjem, stajanjem i skladištenjem hrane,
- zbog općeg zagađenja okoliša,
- zbog osiromašenja zemljišta mineralima i elementima u tragovima (naročito selena), jer se sve više iscrpljuje,
- zbog genetski modificirane hrane,
- zbog stresnog načina življenja suvremenog čovjeka, pri čemu se potrebe za mikronutrijentima višestruko povećavaju, itd.
Za prevenciju, a naročito kod pojave nekih bolesti, dobro je uz poboljšanje kvalitete prehrane unositi i dodatne količine mikronutrijenata u pripravcima (tabletama i kapsulama). Vrlo je važno da vitamini, minerali i drugi mikronutrijenti u tim pripravcima budu u pravilnom omjeru, kako nečega ne bi bilo previše, a drugog premalo.
